Snažni istupi hrvatske medicine protiv korone

-

U prostorima Matice hrvatske održan je 28. svibnja mali simpozij Borba protiv bolesti COVID-19 istraživanjima (http://www.unizg.hr/nc/vijest/article/simpozij-borba-protiv-bolesti-covid-19-istrazivanjima/) u Organizaciji Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu i Znanstvenog centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva, skraćeno CERVirVac. U uvodnoj riječi Beata Halassy predstavila je CERVirVac kao virtualni znanstveni institut, koji je ministar znanosti proglasio na razdoblje od deset godina (2014–2024), nakon prethodne međunarodne recenzije predloženih aktivnosti. Čine ga znanstvenici triju hrvatskih institucija – Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu i Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević u Zagrebu. Sjedište mu je u Rijeci, a vodi ga virusni imunolog svjetskog glasa Stipan Jonjić, nedavno izabran za redovitog člana HAZU. Infrastrukturne aktivnosti centra u razdoblju 2017–2022. financirane su novcem iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Skup je otvorio i pozdravio akademik Jonjić i u kratkom obraćanju istaknuo kako je takvim udruživanjem triju institucija stvoren sinergijski, aditivni učinak u znanstvenoj produktivnosti i inovativnosti, koja je omogućila brzu reakciju u susretu s pandemijom i generiranje različitih rješenja koja su implementirana u borbi protiv bolesti COVID-19.

Očekuje li nas na jesen novi val pandemije? / Izvor Pixabay

Velik broj uspješnih projekata

Naime, kad smo se suočili s pandemijom početkom 2020, Vlada RH odvojila je budžet za istraživanja i putem Hrvatske zaklade za znanost pozvala znanstvenike da prijave projekte s istraživačkim temama koje bi mogle pomoći suzbijanju pandemije. Upravo su znanstvenici CERVirVac-a na tom natječaju ponudili velik broj projekata, od kojih su četiri bila ocijenjena najvišim ocjenama i konačno ugovorena (od ukupno sedam ugovorenih projekata u području bioznanosti). Tri su projekta ugovorili riječki znanstvenici – Astrid Krmpotić, Ilija Brizić i Felix Wensveen, a jedan je Beata Halassy u Zagrebu.  Prije mjesec dana održana je u Rijeci radionica Borba protiv COVID-19: temeljna i translacijska istraživanja (http://zci-cervirvac.hr/hr/novosti/radionica-borba-protiv-covid-19-temeljna-i-translacijska-istrazivanja/), gdje su detaljnije predstavljeni rezultati riječkih projekata, a na simpoziju u Matici hrvatskoj cilj je bio predstaviti rezultate projekta Stvaranje preduvjeta za uvođenje SARS-CoV-2 seroterapije u Hrvatskoj voditeljice Beate Halassy te istraživanja partnerskih institucija.

Beata Halassy (CERVirVac; Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu) opisala je uspostavu i standardizaciju testa neutralizacije divljeg tipa virusa SARS-CoV-2 te istaknula ključnu ulogu tog testa u brzom i ispravnom probiru kvalitetnih plazmi dobrovoljnih darivatelja krvi u Hrvatskoj, a to su one s visokim količinama antitijela koja mogu inhibirati štetno djelovanje virusa. To je omogućilo brzu dostupnost kvalitetne plazme preboljelih liječnicima, koji su je počeli koristiti za liječenje pacijenata s COVID-19 već u prosincu 2020. Prikazala je i usporednu analizu učinkovitosti četiriju cjepiva protiv bolesti COVID-19 primjenjivanih u Hrvatskoj u indukciji neutralizirajućih antitijela i usporedila ih s imunošću stečenom preboljenjem. Rezultati upućuju da mjere i ograničenja koji su se odnosili na preboljele nisu bili u nekim segmentima opravdani.

Ana Hećimović iz Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu opisala je izazove u organizaciji prikupljanja plazme preboljelih u okolnostima kada nije bilo jasnih međunarodnih smjernica, a Ozren Jakšić iz Kliničkoga bolničkog centra Dubrava pokazao je podatke o učinkovitosti primjene plazme u reduciranju smrtnosti u bolesnika s COVID-19 i hematološkim malignitetima. Tihana Kurtović (CERVirVac; Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu) opisala je uspješan razvoj platforme za brzo i učinkovito pročišćavanje antitijela iz plazme preboljelih, koja bi mogla biti pogodna za epidemijske uvjete (ali i redovne), i koja bi omogućila standardiziraniji oblik lijeka za pasivnu imunoterapiju antitijelima.

Nove metode testiranja i razumijevanja imunosti

Irena Tabain iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazala je podatke o prevalenciji varijanti virusa SARS-CoV-2 i dinamici njihovih izmjena u protekle dvije godine, dok je Vladimir Stevanović s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu izvijestio o povećanom obolijevanju kućnih ljubimaca u kućanstvima s COVID-19 oboljelim osobama. Infekcija COVID-19 u kućnih ljubimaca povećala je pojavnu neuroloških oboljenja u usporedbi s godinama prije pandemije. Oktavija Đaković Rode (Klinika za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević) prikazala je utjecaj cijepljenja i docjepljivanja zdravstvenih djelatnika cjepivom Pfizer na kretanje specifičnih antitijela u njihovoj krvi. Posebno zanimljivo predavanje održala je Astrid Krmpotić (CERVirVac; Medicinski fakultet u Rijeci) o ispitivanju intranazalne primjene postojećih cjepiva protiv COVID-19. Ukazala je na poticanje kvalitetnog mukoznog imunološkog odgovora, tj. razvoja bolje obrambene sposobnosti sluznica, koje su mjesto ulaska virusa, kojeg nema u slučaju primjene cjepiva u mišić, kako se trenutna cjepiva daju ljudima.

Ilija Brizić (CERVirVac; Medicinski fakultet u Rijeci) razvio je sa svojim suradnicima monoklonska antitijela na razne proteine virusa SARS-CoV-2 koji su sada dostupni međunarodnoj zajednici kao istraživački alat. Također sudjeluju, u suradnji s izraelskim istraživačima, u razvoju monoklonskih antitijela usmjerenih na molekulu ACE-2 na stanicama ljudi, koja je receptor za ulazak koronavirusa u naše stanice. Istražuju potencijal blokiranja tog receptora u liječenju bolesti COVID-19. Simpozij je završio predavanjem Vande Juranić Lisnić (CERVirVac; Medicinski fakultet u Rijeci) o uspostavi vlastite, učinkovite, precizne i brze dijagnostičke metode za prisutnost SARS-CoV-2 u brisovima ljudi, koja je implementirana u riječkom KBC-u.

Simpozij je okupio osamdesetak sudionika iz dvadesetak hrvatskih institucija, kao oblik trajne medicinske edukacije liječnika. Pokazao je angažman znanstvenika CERVirVac-a i njihove rezultate, od kojih su mnogi preneseni u hrvatsko zdravstvo u svrhu suzbijanja pandemije uzrokovane koronavirusom SARS-CoV-2.